Crkva je kroz istoriju Crne Gore bila narodna i državotvorna jer je ona stvarala i uobličila tradicionalni identitet našeg naroda i države. Ako hoćemo da opstanemo u svom identitetu, onda i danas po svaku cijenu moramo da odbranimo našu Pravoslavnu crkvu. To danas znači: Za Krst Časni i slobodu zlatnu! Krst Časni je Krst Hristovog raspeća. Bez te časti, bez učešća u Hristovoj žrtvi, i bez naše Crkve ne bi bilo više istinske Crne Gore i Crnogoraca, poruka je sa jučerašnjeg Svetovasilijevskog sabora u Nikšiću, organizovanog zbog nezadovoljstva vladinim Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Na desetine hiljada vjernika iz svih krajeva Crne Gore u molitvenoj tišini prilazili su i cjelivali mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvrca u nikšićkoj Sabornoj crkvi njemu posvećenoj. Crkveno-narodni sabor u gradu pod Trebjesom organizovala je Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) sa eparhijama budimljansko-nikšićkom, mileševskom i zahumsko-hercegovačkom protiveći se rješenjima u Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji će biti na dnevnom redu Skupštine Crne Gore 24. decembra i kojim je predviđeno oduzimanje crkvene imovine.

– To je zakon protiv Pravoslavlja u Crnoj Gori koji Vlada, radi ostvarenja nerazumnih ideoloških i političkih ciljeva, pokušava da ovih dana jednostrano nametne kako bi ozakonila diskriminaciju Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, da bi pripremila otimanje naših hramova i grobova i izvršila pljačku naše crkvene imovine, da bi našoj crkvi ukinula pravni status stican u slavnoj istoriji od 800 godina i da bi, na kraju, ponizila i pogazila našu slobodu i našu vjeru – istaknuto je u poruci na saboru.

Imamo svako pravo da kao slobodni ljudi i građani zahtijevamo bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija budimljansko-nikšićke, zahumsko-hercegovačke i mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom; zaključivanje ugovora sa Vladom kojim bi se ravnopravno i pod suštinski istovjetnim uslovima, koji su sadržani u ugovorima koje je Vlada zaključivala sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama, regulisala pitanja od zajedničkog interesa; donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od novog otimanja imovine crkvama i vjerskim zajednicama; na Ustavu i međunarodnim standardima zasnovano zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica. Sve ovo zahtijevamo ne kao privilegiju za sebe, nego kao opšte pravo za sve crkve i vjerske zajednice. Da opravdamo sebe pred Bogom, Svetim Vasilijem i istorijom, pred precima i potomcima, ponavljamo zavjet Trojčindanskog sabora i ponavljamo da ćemo čuvati, obnavljati i braniti sve naše svetinje, navedeno je, između ostalog, u poruci koju je pročitao episkop dioklijski Metodije, a prisutni vjerni narod prihvatio i aminovao.

U poruci je dalje istaknuto da je dužnost države da svakome jemči mir, prava, pravdu i pravnu sigurnost, da jemči slobodu koja je naše prirodno pravo, da štiti imovinu, a ne da je otima.

– Država treba da proizvodi uslove za dobar život, a ne da proizvodi konflikte i povampiruje stare podjele na temelju kojih vlada. Država treba da se protivi diskriminaciji i štiti vjerske slobode i prava svih i ne atakuje na prostor duše i hrama u kojima obitava Bog. Danas vlast u Crnoj Gori hoće da na mjesto Boga postavi sebe i partijsku državu – i zato poriče Boga i gazi naša prava, pa time i naša sloboda gubi svoje utemeljenje i smisao – naglašeno je u poruci sa sabora.

Mošti ostroškog svetitelja u nikšićki Saborni hram dopremeljene su u ranim jutarnjim satima, a svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropilit crnogorsko-primorski i egzarh pećkog trona Amfilohije sa osam episkopa iz eparhija širom SPC. Besjedeći mitropolit je istakao da se vjerni narod oko svetiteljevih moštiju bez prekida sabira 350 godina.

– Sabrali smo se ne da oskrnavimo njegove mošti, kako to kažu bezumni, neznalice, oni koji ovaj čin Božiji koji traje hiljadama godina nazivaju skrnavljenjem svetoga ćivota. A ko su ti? To su sledbenici onih koji su u svoje vrijeme razorili njegov Tvrdoš, bezbožni Agarjani, koji su ga protjerali iz Tvrdoša odakle je pobjegao ovdje u Nikšić. I ovdje je imao svoje sjedište kao mitropolit zahumsko-hercegovački, u Manastiru Svetog Dimitrija u Popama, manastiru koji je, takođe, od tih i takvih bezbožnika razoren i Sveti Vasilije protjeran odavde, pa je morao da pobjegne u pustinju ostrošku i tamo se nastani i do danas tamo ostane. I oni koji su i poslije toga pokušavali da unište njegove mošti, naslednici tih, ali niko od tih koji su ga gonili, progonili za vrijeme njegova života, koji su mu otimali ono njegovo imanje manastira ostroškoga, niko od njih nije riješio da otima i hramove Božije. Tek ovi savremeni besudnici koji hoće da otmu hramove Sv. Vaslija. Za koga – za sebe – istakao je mitropolit Amfilohije.

Mitropolit je kazao da je poruka sa Svetovasilijevskog sabranja u Nikšiću namijenjena svima onima koji nijesu mogli doći na sabor, ali i onima koji žele da sa hramovima urade ono što su u poslednjih 30 godina uradili sa svim bogatstvom Crne Gore koje su raskrčmili.

– Za koga, kome da daju? Uzimajući od Crkve Božije da daju svojim sektama ili da sa tim hramovima urade ono što su uradili sa svima u Crnoj Gori? Gdje su predužeća? Razorena, uništena, opljačkana. Imate jednu grupu bogataša, bivših titoista koji su danas sve opljačakli u ovoj Crnoj Gori i još samo treba hramove da opljačkaju. Kažu da ih je više, ali nije snaga u množini nego u Gospodu, to se znalo od pamtivijeka, to svjedoče i ovaj Sveti ćivot i Sveti otac Vasilije – poručio je mitropolit crnogorsko-primorski.

Sabor u Nikšiću, istakao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, organizovan je s ciljem da se objedinimo, duhovno osnažimo, okrijepimo uoči rođenja Hristovog. Srpski narod radostan je, kazao je on, i kad ima nevolja i teškoća, a danas u Crnoj Gori trpi nepravdu, ali se tješi Svetim Vasilijem Ostroškim koji je sve nepravde, teškoće i muke koje su nanošene njemu i njegovom narodu trpio smireno i krotko, ali i hrabro.

– Daće Bog da i mi prođemo kroz ova iskušenja koja danas trpimo zbog nepravde, zbog udara na pravoslavlje, udara na našu svetu vjeru, hramove i na grobove, ognjišta i domove, na čast i obraz. Ako neko udara na hram, udario je onda na sve. Daće Bog da ova iskušenja mi ovako objedinjeni i sjedinjeni oko ćivota Svetog Vasilija prebrodimo i molimo se Gospodu da urazumi sve one koji imaju zlu namjeru da otimaju ono što je Božije, ono što je crkveno. Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i svoje potomstvo, ne dao Bog. Ali ako neko srlja na prokletstvo, mi smo dužni da ga upozorimo da to ne čini – kazao je vladika Joanikije.

Sv. Vasilije sve nas, istakao je on, rukovodi pravim putem i nema čega da se bojimo i da na sve ljude, bez obzira kakvi su, treba da gledamo kao na našu braću. Rukovodeći se Jevanđeljem, poručuje vladika, dužni smo da se i za njih Bogu molimo da ih urazumi i spasi.

– Ovaj dan ćemo ubuduće proslavljati kao posjetu Svetog Vasilija Ostroškog Nikšiću i prenos njegovih svetih moštiju da blagoslovi ovaj hram i grad, kao što ga je blagoslovio i one godine kada smo sa njegovim moštima prošli kroz Nikšić. On je svojim hodom sveštenijem kroz grad utvrdio onu litiju koju imamo 12. maja, na praznik Svetog Vasilija u našem gradu – poručio je vladika Joanikije.

Nakon završetka skupa, iz Uprave policije saopšteno je da je sabor protekao mirno i bez incidenata, kao i da su njihovi službenici preduzeli „planske aktivnosti u cilju bezbjednog odvijanja okupljanja”. Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije konstantovali su da je Uprava policije demonstrirala snažnu posvećenost „države u postojanju vladavine prava i zaštiti ljudskih prava i sloboda”.

– Sloboda mirnog okupljanja je osnovno ljudsko pravo i danas su u Nikšiću pokazani puni građanski i profesionalni kapaciteti i potencijali. Čestitamo organizatoru javnog okupljanja i policiji na odličnoj komunikaciji i saradnji – saopštili su iz Savjeta.

BILjANA BRAŠNjO

FOTO: ŽELjKO ŠAPURIĆ

---

"Da opravdamo sebe pred Bogom, Svetim Vasilijem i istorijom, pred precima i potomcima, ponavljamo zavjet Trojčindanskog sabora i ponavljamo da ćemo čuvati, obnavljati i braniti sve naše svetinje, navedeno je, između ostalog, u poruci koju je pročitao episkop dioklijski Metodije



"Daće Bog da i mi prođemo kroz ova iskušenja koja danas trpimo zbog nepravde, zbog udara na pravoslavlje, udara na našu svetu vjeru, hramove i na grobove, ognjišta i domove, na čast i obraz. Ako neko udara na hram, udario je onda na sve, istakao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije














Odbraniti crkvu ili nestati
Pjesnik Matija Bećković izjavio je juče da iz poznatih razloga nije prisustvovao velikom crkvenom narodnom saboru Mitropolije crnogorsko-primorske u Nikšiću.

Bećković je za Politiku naglasio da vjeruje da neće biti odsutnih jer će „narod ili odbraniti svoju crkvu ili nestati".


Najveće sabranje ikada u Crnoj Gori
Kolonama vjernika koji su juče pristizali pred Saborni hram na poklonjenje moštima Svetog Vasilija tokom dana i do kasno u noć nije bilo kraja. Vjernom narodu okupljenom oko mošti ostroškog svetitelja nije smetala ni hladnoća, ni jaka kiša i vjetar koji su pratili cijeli tok sabora, na kojem nije bilo ni političkih ni nacionalnih obilježja, niti parola. Sabor u Nikšiću protiv spornog zakona, prema ocjeni organizatora, do sada je najmosovniji i najveličanstveniji skup organizovan u Crnoj Gori. Upravo zbog zastoja na graničnim prelazima prema Crnoj Gori, ali i konstantnom pristizanju vjernika iz svih krajeva države, mošti ostroškog svetitelja biće u Nikšiću i danas. Svetu arhijerejsku liturgiju u nikšićkoj Sabornoj crkvi u devet časova služiće episkopi Joanikije i Metodije.


Mitropolit Onufrije: Diskriminatorske mjere
U pismu mitropolitu Amfilohiju mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije naveo je da je vjerni narod njegove zemlje sa velikom tugom primio vijest o pogoršanju položaja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Vijesti koje tim povodom stižu u Ukrajinu, naveo je on, „govore o opasnosti od nasilnog oduzimanja svetinja i molitvenih mjesta”.

– Upoznati smo sa Predlogom zakona kojeg su iznijele crnogorske vlasti, a sa ciljem donošenja cijeloga niza diskrimnatorskih mjera prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC po pitanju crkvene imovine. Nažalost, sve se to događa na fonu podrške pojedinih političara i drugih nacionalistički nastrojenih lica kojima je strana istinska priroda Crkve, kako bi pravoslavlje u Crnoj Gori odvojili od drevne tradicije srpskog naroda. Naročito mi u Ukrajini snažno osjećamo iskušenja koja su skolila vjerni narod Crne Gore jer kod nas takođe ne prestaje progon svetoga pravoslavlja koji podržavaju pojedini predstavnici ukrajinske države – naveo je ukrajinski mitropolit u pismu.


 Podrška Sinoda Ruske pravoslavne crkve
Sinod Ruske pravoslavne crkve zabrinut je poslednjom inicijatvom crnogorske vlade koja predloženim zakonom podriva jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.

– Dižemo glas u njenu zaštitu, da vide duhovne tradicije koje sežu ka Svetom Savi, viševjekovnom osnovu na kom su sazdani crnogorska pravoslavna kultra i državnost. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve izražava bratsku podršku arhijerejima, sveštenstvu i svim čedima Srpske patrijaršije u Crnoj Gori koji slijede zavjete velikih svetitelja te zemlje, Save Srpskoga, Vasilija Ostroškog, Petra Cetinjskog i sveštenomučenika Joanikija crnogorsko-primorskog i uprkos teškim uslovima pritisaka, ostaju vjerni istini Svetog pravoslavlja – navodi se u saopštenju sa zasjedanja Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve koje je takođe juče pročitano vjernom narodu na saboru u Nikšiću.


Vartolomej: Mitropolija jedina kanonska u Crnoj Gori
Na saboru je pročitano pismo i vaseljenskog patrijarha Vartolomeja koje je uputio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, a u kojem ga, bez namjere, kako navodi, da se miješa u unutrašnje stvari države, obavještava da Vaseljenska patrijaršija, zajedno sa svim drugim pravoslavnim crkvama, kao jedinu kanonsku pravoslavnu jurisdikciju u Crnoj Gori priznaje onu „pod nadležnošću visokopreosvećenog mitropolita crnogorskoga Amfilohija, jerarha najsvetije crkve srpske”.

– Crkva crnogorska nikada nije bila autokefalna, a sadašnja tzv. pravoslavna crkva crnogorska pod Mirašem Dedejićem ne pripada pravoslavnoj crkvi. Dedejić nije eipiskop prvoslavne crkve nego osoba raščinjena od Vaseljenske patrijaršije. Jedini tamošnji kanonski jerarh je naš brat mitropolit Amfilohije svepravoslavno priznate Patrijaršije srpske. Šaljemo vam ovo pismo jer ne želimo da naš ljubljeni narod Crne Gore dođe u stanje crkvene izolacije i odsječenosti od tijela sveukupne zajednice pravoslavnih crkava – istakao je, između ostalog, Vartolomej u pismu Đukanoviću.

Vjernom narodu tokom sabranja pročitano je i saopštenje sa zasjedanja u julu ove godine Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve u kojem je izražena zabrinutost višegodišnjim pogoršanjem položaja eparhija SPC u Crnoj Gori. Pročitano je i pismo rimskog pape Franciska patrijarhu Irineju, zatim pismo mitroplita kijevskog i sve Ukrajine Onufrija.


Poruka iz Hilandara
Mitropolitu crnogorsko-primorskom, arhijerejima i vjernom narodu je uoči sabora stiglo pismo bratstva Presvete Bogorodice Manastira Hilandara sa Svete gore Atonske. U pismu, koje je potpisao iguman hilandarske svetinje arhimandrit Metodije, a koje je juče pročitano okupljenima oko Svetog ćivota piše da je do gore Atonske nekada dolazila slava i pohvala Nemanjine djedovine, a danas „stiže glas sramote njenih glavara”.

– Njihov naum i prijetnje upućene, bez savjesti i srama, Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori opominju nas da se podiže veliko duhovno zlo – da se na mjesto Pravoslavne crkve ustoliči idolopoklonički oltar. Radi toga se danas sprema razbojnička pljačka zavjetnih hramova Božijih, a sjutra, ako se dopusti da se to zlo razmahne, ono može da nasrne i na sam život. U prirodi je zla da uvijek ide sve dalje u bezakonju i grijehu i da ne može imati mira dok sve ne prinese propasti. Sa Svete Gore se jasno vidi da na Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori nema nikakve krivice, osim ako joj se zamjera što je majka pravoslavnog naroda, vjerna svome predanju i što ne može da pristane da se po strastima zemaljskim kroje Sveti dogmati, uređuju kanoni i briše dvije hiljade godina pravoslavne civilizacije. Da nije tragično i opasno, bilo bi za podsmijeh – poručili su monasi sa Svete gore.


„Nova“ crkva u svrhu ideologije

Sa sabora je poručeno da sporni zakon krši sva temeljna načela i standarde demokratskog i civilizovanog zakonodavstva u ovoj oblasti: Načelo slobode vjeroispovijedanja je bitno ugroženo, prije svega najavljenim otimanjem hramova i crkvene imovine. Načelo neutralnosti države je ismijano već time što je pitanje Crkve postalo stvar programa vladajuće partije. Načelo jednakog pravnog tretmana, koje u realnosti već odavno ne postoji, sada treba da se ozakoni na štetu Pravoslavne crkve. Pravo na samoodređenje se ne poštuje nego se Crkvi ispostavljaju politički diktati. A država je dužna da ova načela poštuje i štiti u njihovom izvornom značenju, da ih zaista jemči a ne da ih upotrebljava u diskriminatorske svrhe.

– Danas u Crnoj Gori država ne dopušta Ustavom zagarantovanu slobodu vjere, naročito Pravoslavnoj crkvi – Mitropoliji crnogorskoj koja je rodila Crnu Goru jer hoće da religiju i Crkvu funkcionalizuje u svrhu svoje ideologije, stvarajući svoju „autokefalnu crkvu” u duhu lenjinizma i staljinizma. Sekularna država naslednica bezbožnog titoističkog sistema čini nešto što ni taj sistem nije uradio: zakonsko otimanje hramova i imovine Crkve predstavlja gaženje povelja srednjovjekovnih i kasnijih vladara, do Crnojevića i Nikole Petrovića, kao i brojnih zavještanja pojedinaca i bratstava kroz vjekove. Odbijajući takvu ulogu i istrajavajući na slobodi i pravu na samoodređenje Crkva se izlaže opasnosti da je takva država ne priznaje. Ali nije neobično da je istrajavanje na slobodi i identitetu vezano za izlaganje opasnostima i pritiscima. Mi ćemo istrajati u našoj pravednoj borbi protiv diskriminacije, kao što to činimo godinama: stalno nudimo dijalog, predlažemo zakonska rješenja, organizujemo naučne skupove i objavljujemo stručne knjige u oblasti vjerskih prava i sloboda. Očekujemo od institucija Evropske unije da one ne ignorišu činjenicu da vlast u Crnoj Gori krši odredbe Lisabonskog ugovora (član 17) po kojima država priznaje identitet crkvama i vjerskim zajednicama i sa njima održava otvoren, transparentan i redovan dijalog. To je i stav Venecijanske komisije o ovom Predlogu zakona na koji se vlast formalno poziva. Zasnivati Zakon na istorijskoj laži, kao da je navodno Crnogorska mitropolija – Crkva, ukinuta nestankom Kraljevine Crne Gore (1918) znači ignorisanje odluke Svetog Sinoda Kraljevine Crne Gore (16. decembar 1918) kojim je ova Mitropolija, prva od nekadašnjih episkopija od Turaka ukinute Pećke patrijaršije (1766) obnovila jedinstvo Pećke patrijaršije, što je potvrđeno i od Vaseljenske patrijaršije (1922). Svi hramovi i sva crkvena imovina Crne Gore tim ujedinjenjem ostali su svojina same Mitropolije i njenih jedinica sve do današnjeg dana. Smatrati da je ta imovina predata nekom drugom, ravno je bezumnoj tvrdnji da je Crna Gora, postavši članica Ujedinjenih nacija, prestala da postoji, izgubivši sebe i svoje istorijsko nasleđe – navedeno je u poruci sa sabora.


Zavještanje Svetog Vasilija Ostroškog
– To sve priložih i dadoh crkvi u Ostrog za svoju dušu, sve predadoh na ruke višnjeg Boga i Svetoj Bogorodici I ko bi se usudio da nešto otme od manastira, oteo Gospod Bog takvom razoritelju njegov dom, kuću i stoku sa sinovima i svim njegovim imanjem da ga Gospod Bog porazi i raspe, iznenada i vavijek. Amin – zavještanje je Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca koje je dio poruke s jučerašnjeg velikog crkveno-narodnog sabora u Nikšiću.


Obnoviti Manastir Svetog Dimitrija u Popima
Na predlog mitropolita Amfilohija sa velikog crkvenog skupa upućena je zvanična molba crnogorskoj i vlasti Opštine Nikšić da im se dozvoli obnova Manastira Svetog Dimitrija u Popima koji je razrušen.

– Pošto nas episkope optužuju da razaramo, ne pitamo za dozvole kada obnavljamo drevne svetinje. Evo javno pred svima, i molim vas da to prihvatite, tražimo, a i u pisanoj formi ćemo to uraditi da se obnovi manastir u Popima. Ne tražimo pare, neka nam daju dozvolu da tu svetinju razorenu od bezbožnika svoga vremena obnovimo, da ne kažu da mi bez dozvole njihove radimo – apelovao je mitropolit.


Sprečavali vjernike iz Mileševe i Tvrdoša da dođu na skup
Na sabor u Nikšiću krenuli su i vjernici eparhija mileševske i zahumsko-hercegovačke, ali su ih u prelasku granice spriječili, kako se čulo na saboru, pripadnici crnogorske policije. Zbog toga su na graničnim prelazima Ilino Brdo i Deleuša u Vraćenovićima, kao i Ranče kod Pljevalja juče prije podne bile nepregledne kolone. Mitrolit Amfilohije je rekao da to policija nije željela, već da je radila po naredbi.

– Po prvi put sprečavaju vjerni narod iz Mileše i Manastira Tvrdoš da dođe u Crnu Goru. Nije to dobro, ne može mržnjom i raskolima da se stvara budućnost Crne Gore. Vlast Crne Gore traži da se granice naših eparhija poistovjete sa granicama ove Crne Gore. Niko nikada to nije tražio do danas. Zato oni sad i sprečavaju da dođu iz Mileševe, Tvrdoša. Nadam se u Boga da će se naši vlastodršci osloboditi tog lenjinističko-stanjinističko-titoističkog bezbožnog duha, da će se vratiti sebi, svome narodu, a time i svojoj Crkvi, moštima Svetog Vasilija Ostroškog – poručio je mitropolit.

„Danu” je juče nezavnično potvrđeno da su na pomenutim graničnim prelazma bili zastoji, ali, navodno, radi obavljanja kontrole jer je bila primjetno visoka frekventnost na prelazima, a policiji nije najavljen organizovan prelazak granice.